POSLOVNI PORTAL O UPRAVLJANJU OTPADOM I RECIKLAŽI 
www.reciklaza.bizwww.otpad.biz

Newsletter # 20

 
 
A  K  T  U  E  L  N  O

Novi Sad – prestonica ekološke nekulture

Zagađenje koje gradska deponija u Novom Sadu emituje konstantno raste, što predstavlja najveći ekološki problem grada. Takođe, broj ilegalnih deponija koje predstavljaju drugi najveći problem, svake godine se povećava, pokazalo je istraživanje Vojvođanskog istraživačko-analitičkog centra (VOICE).
Iako gradsko smetlište zakon prepoznaje kao kontrolisano, na njemu vladaju uslovi koji teško da mogu da opravdaju taj epitet. Izgrađeno po odavno prevaziđenim standardima, ne zadovoljava ni minimalne kriterijume zaštite životne sredine, nalazi se u blizini naselja Klisa, a na njemu dom pronalaze „komšije“ koje građani nikako ne žele – muve, komarci i ostali vektori zaraznih bolesti. 
Kako kažu nekadašnji zaposleni, na deponiji se zakonom predviđeni propisi primenjuju selektivno, zbog nestručnih kadrova infrastruktura je oštećena, a pored nekoliko pokušaja u prošlosti da se sistem odlaganja otpada unapredi, rezultati su zanemarljivi. Uzrok sadašnjeg stanja su izostanak političke volje da se problemi reše, kao i loš odabir prioriteta dosadašnjih vlasti, složni su svi sagovornici VOICE-a.

Opširnije...

Hapšenje u Petrovcu na Mlavi zbog opasnog otpada
 

Povodom  proglašenja vanredne situacije u Petrovcu na Mlavi 5. jula ove godine, tamošnja policija je uhapsila M.R. (39) iz okoline Prijepolja, osumnjičenog da je to izazvao time što je od prošle godine tamo skladištio opasan otpad.
Osumnjičeni je, po navodima policije, 2016. godine u prostorijama jednog preduzeća u Petrovcu na Mlavi uskladištio 50 buradi sa opasnim otpadom, a ove godine burad je razmestio na nekoliko mesta u gradu.
Uhapšenom je odredjeno zadržavanje do 48 sati.
Zbog pomaganja u izvršenju krivičnog dela krivična prijava biće podneta i protiv jednog stanovnika Petrovca, kod koga je nađen deo buradi sa otpadom.
 

Plastične boce postaju golemi ekološki problem

 Svake se minute u svijetu proda milion plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20 posto i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska, piše britanski Guardian.
Takva potražnja plod je očito neutažive žeđi za flaširanom vodom i širenjem zapadne, urbanizirane kulture u Kinu i druge zemlje azijskog Pacifika.
Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. godine. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Po postojećim trendovima rasta, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde.
Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se može odlično reciklirati. Prikupljanje boca i njihovo recikliranje, međutim, ni izbliza ne prate porast proizvodnje i potrošnje.
Manje od polovine boca kupljenih 2016. prikupljeno je za recikliranje, a samo ih je sedam posto pretvoreno u nove boce. Umjesto toga, većina ih završi na smetlištima ili u oceanima.
Između pet i 13 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i progutaju ih morske ptice, ribe i ostali organizmi. Do 2050. godine u oceanima će po težini biti više plastike nego riba, sudeći po istraživanju Zaklade Ellen MacArthur.
Stručnjaci upozoravaju da je plastika već našla put do ljudskog prehrambenog lanca.

 
 
 
 
 
 
udruzenje reciklera

©Ios-Hrabri Čistač
Web Design & Development by

Webix Design